Pravoslavlje

manIstraživanjem grobova u unutrašnjosti manastirske crkve, probnim istraživanjem privredne zgrade te prostora između crkve brvnare i zidina manastirske crkve na lokalitetu Manastirište u Gornjim Kijevcima zaposlenici Zavičajnog muzeja Gradiške naišli su na brojne zanimljive iskopine.

Miroslavs Gospel 002Kako se ove godine (1936.) navršilo 700 godina od smrti Sv. Save, prvoga srpskog književnika i prosvetitelјa, to će za čitaoce Prosvetina kalendara biti interesantno da im se kaže koja reč o Miroslavlјevom jevanđelјu, najstarijem spomeniku stare srpske književnosti, koji je pisan u vreme detinjstva Sv. Save.

Ovo Jevanđelјe napisao je dijak Gligorije za Nemanjina brata Miroslava, kneza humskoga, koji je vladao u Humu, današnjoj Hercegovini, od 1171 do 1197 godine. Kako na jevanđelјu nema zapisane godine kada je pisano, to se obično uzima da je pisano u poslednjoj četvrtini XII veka, za života kneza Miroslava. Gde je pisano, ni to nije spomenuo dijak Gligorije, ali se može uzeti kao najverovatnije da je pisano u manastiru Sv. Bogorodice u Stonu ili u manastiru Sv. Petra na Limu.

Naziv sveštenih lica u pravoslavnoj bosanskoj crkvi u srednjem veku

Srednjevekovna pravoslavna bosanska crkva, po svojim narodnim nazivima sveštenih lica, nosi na sebi čisto slovensko obeležje, stoga je potrebno najpre reći nešto o njenome postanku i njenoj prošlosti, da bi se to obeležje moglo lako razumeti. Svaka pravoslavna država u srednjem veku imala je i svoju samostalnu pravoslavnu crkvu.

91639 hram02 news1 nebojsa mandic ffPOZVAN sam od sekretara patrijarha Germana da dođem u Patrijaršiju 22. septembra 1984. godine. Prigodno obučen, uzbuđen, pristupio sam dvoru Patrijaršije. Dočekan sam na glavnim vratima, naspram Saborne crkve, i uveden na visoko protokolaran način. Osetio sam da je nešto važno u pitanju. Uveli su me u prostoriju gde su se nalazili NJegova svetost patrijarh German i dr. Đorđe Pešić, koga sam odranije poznavao, međutim patrijarha Germana dotle nisam upoznao. Uz upoznavanje i pozdrave počeli smo obične razgovore. Nije potrajalo dugo, patrijarh mi svečano, sa malo reči, saopšti:

vodjDabro-Bosanski Istočnik iz 1887. god. i priča o otkriću jedne crkvine na području današnje Bihaćko-Petrovačke eparhije.