Sokolska društva
POSJETA KRALjA ALEKSANDRA SOKOLSKOM TABORU NA BLEDU U FILMU „OJ LETNI SIVI SOKOLE”
- Detalji
Posle Prvog svetskog rata društva Jadranska straža, podmladak Crvenog Krsta, sokoli, ... su uz svoja predavanja prikazivala filmove. Na primer podmladak Crvenog Krsta je 1926. putem bioskopa širio prosvetu i higijenu na selu, ne samo kod omladine nego i kod odraslih. U Zagrebu osnovali su prosvetni bioskop sa javnim predavanjima za školsku decu, narod i vojsku. Podmladak Crvenog Krsta u Novom Sadu planirao je da otvori đački bioskop.(1) Osnivali su školske bioskope Podmladka (u Zagrebu i Sarajevu). Dva kinoaparata išla su po školama.
Opširnije: POSJETA KRALjA ALEKSANDRA SOKOLSKOM TABORU NA BLEDU U FILMU „OJ LETNI SIVI SOKOLE”
PODRŠKA SAVEZA SOKOLA ISTRI I ISTRANIMA
- Detalji
U periodu od 1918. do 1941. Savez Sokola trudio se koliko je mogao da podrži izbeglice iz Istre i njihova udruženja u Jugoslaviji. Sokolska pesma „Zovi samo zovi” počinjala je rečima „Istra, Zara, mati nemoj tugovati. Zovi, samo zovi, svi će sokolovi za te život dati.” Sokolska štampa pisala je o prilikama u Istri pod vlašću Italije. U „Sokolskom glasniku” izašao je članak Janka Jazbeca „Sudbina sokolstva u Istri”. Isticalo se da su sokolska društva bila pre Prvog svetskog rata okuplјena u župi „Vitezić” sa sedištem u Voloskom-Opatiji. Sokoli su u borbi sa udruženim italijansko-nemačkim političkim organizacijama prednjačili u svim pokretima osvešćivanja naroda u Istri. Zbog toga su sve sokolske priredbe i javne vežbe imale značaj narodnih manifestacija. Nijednu stvar nisu mrzeli Italijani tako žestoko, kao pojavu crvenih sokolskih košulјa.
Spomenik Kralja Petra u Dubrovniku
- Detalji
Na javnom zboru građana Dubrovnika 1922. izabran je Odbor za podizanje spomenika Oslobođenja u Dubrovniku. Zbor je poverio izradu spomenika i njegovo postavlјanje Ivanu Meštroviću. Na dan Ujedinjenja, 1 decembra 1924. otkriven je Spomenik kralјa Petra I Oslobodioca (veliki barelјef) uzidan u bedemima grada, nad unutrašnjim vratima od Pila. Otkrivanju spomenika prisustvovale su sve škole, sve korporacije sa zastavama, dve muzike, Konavlјani, sokoli, dobrovolјci, orjunaši i gradska bratstva. Samo otkrivanje spomenika pratila je topovska palјba, počasni plotuni i zvonjava zvona sa svih crkava. Izveštač lista „Vreme“ svoj izveštaj iz Dubrovnika završio je konstatacijom: „Odavno već Dubrovnik, slavan sa svoga rodolјublјa, nije video lepše nacionalne svečanosti, niti je tako spontano manifestovao svoju lјubav prema jedinstvu, kralјu i državi“(1). Spomenik je predstavlјao kralјa Petra I ogrnutog pelerinom, na konju sa sokolom u ruci. Nad spomenikom, u jednoj maloj udubini, postavlјen je kip Sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika, takođe delo Meštrovića.
Srbi u Sokolskoj Župi Zagreb
- Detalji
Srpski sokoli iz Krajine ujedinili su se posle Prvog svetskog rata sa hrvatskim sokolima u Sokolsku župu Zagreb.
Sokolsko društvo Soko I smatralo je da ono treba da bude lučonošom rodolјublјa, da gaji bratsku lјubav i slogu, i da radi za narodno jedinstvo. Društveni prednjaci su bez buke išli po školama i kasarnama da šire sokolsku misao, da usađuju lјubav i bratstvo u dečje duše i okorjela srca naoružanih selјaka. Pripremali su nastup zagrebačke župe na sletu. Na sletu Sokolstvo, vojska i školska omladina bili su kao jedno. Posle sleta počelo je upisivanje novih članova iz građanskih slojeva. Sokolska društva sa Primorja i novoslobođenih krajeva od Italije tražili su pomoć i podršku društva Soko I iz Zagreba. (1)
Sokolska župa Zagreb održala je skupštinu 26 februara 1923. U izveštajima je istaknuto da je župa učestvovala na sletu u Ljublјani 1922. sa 535 sokola u odori. Župa je uspela osnovati 13 sokolskih društava na selu. Na skupštini je izabrano starešinstvo sa dr. Gavrančićem na čelu. (2)
Zajednički prosvetni rad Sokolske župe Mostar i Doma Narodnog zdravlјa u Mostaru
- Detalji
Mostarska sokolska župa prostirala se na najzaostalijem delu teritorija Primorske i Zetske banovine. Prosvetni odbor Župe u svojoj borbi za preporod sela organizovao je izložbe i predavanja sa prikazivanjem filmova po seoskim četama. Do 1932. održana su predavanja u četama Vihovići-Rudnik, Žitomislić, Pijesci, Baćevići, Bijelo Polјe, Ostrožac i u trećem župskom tečaju za sokolske čete u Mostaru. Na predavanjima su učestvovali dr. Lovro Dojmi, Vehbija Imanović, Mehmed Jahić, dr. Mile Dokić i Hasan Đikić. Rukovođenje akcijom povereno je Urošu Avdaloviću. Akcija župe sprovedena je bez finansijske pomoći. (1) U društvima i četama Sokolske župe Mostar prikazivani su poučni filmovi. Župski prosvetni odbor prikazao je 1933. u Imotskom, Mostaru (3 puta za učesnike IV tečaja za vođe sokolskih četa), Divinu (2 puta prilikom svečanosti razvijanja četne zastave), Nevesinju, Gacku, Avtovcu i Nadinićima 4 poučna filma sa predavanjima. Prikazani su filmovi : „Bolјe je znati nego imati”, „Pošast”, „Birtija” i „Alkoholizam i tuberkuloza”. Filmove je i 1933. Župskom prosvetnom odboru davao na raspolaganje Dom Narodnog zdravlјa u Mostaru. Prikazivanjima je u 10 četa prisustvovalo 1.457 lica zajedno sa osobama iz okolnih sokolskih četa.
Opširnije: Zajednički prosvetni rad Sokolske župe Mostar i Doma Narodnog zdravlјa u Mostaru